Dijagnoze » Kratki opis češćih poremećaja
Depresija
Postoji osjećaj praznine, tuga, bezvoljnost, povlačenje, strah, umor, pesimističnost, smanjeno samopouzdanje i samopoštovanje, nemogućnost uživanja u životu, poremećeno spavanje i/ili apetit, smanjen libido. Osoba teže obavlja svakodnevne poslove i donosi odluke, često se lošije osjeća ujutro. Pri težoj depresiji osoba može imati suicidalne misli i postoji opasnost od samoubojstva. Depresija se može javiti kao faza u tijeku bipolarnog poremećaja (manično-depresivnog poremećaja).
Panični poremećaj
Ponavljani iznenadni napadi panike (straha) uz različite tjelesne smetnje poput lupanja srca, pritiska u prsima, nedostatka zraka, vrtoglavice, te psihičkih smetnji, npr. straha da će poludjeti, umrijeti, izgubiti kontrolu nad sobom itd. Postoji strah od ponovnog napada i često izbjegavanje situacija u kojima osoba misli da bi se napad mogao javiti (agorafobija).
Agorafobija
Postoji strah od pojave paničnih napada ili simptoma te zbog toga osoba izbjegava napustiti sigurno mjesto npr. stan, odnosno otići u trgovinu, banku i sl., na otvorene prostore, putovati javnim prijevozom (zbog toga obično stoji pri izlazu), odnosno biti na svim mjestima s kojih je bijeg otežan ili na kojima je teže prizvati nekoga u pomoć. Stanje je često udruženo s paničnim poremećajem.
Socijalna fobija
Strah od javne kritike od strane drugih ljudi, javnog nastupa, promatranja od drugih ljudi, osramoćenja pred drugima, crvenjenja, podrhtavanja glasa, znojenja ruku pred drugima itd. Zbog toga osoba izbjegava nove kontakte, javne nastupe, telefoniranje, odlazak k liječniku itd.
Specifične fobije
Jaki strah od specifičnih situacija ili objekata i njihovo izbjegavanje, npr. visine, zatvorenog prostora, kukaca, psa, injekcije itd.
Anksiozno-depresivni poremećaj
Istovremeno postoje simptomi anksioznosti (strepnje, tjeskobe, pojačane zabrinutosti) i depresije, pri čemu niti jedan od ta dva elementa ne prevladava i nije toliko težak (da bi opravdavao zasebnu dijagnozu).
Opsesivno-kompulzivni poremećaj
Postoje vlastite ponavljane prisilne (opsesivne) misli i/ili prisilne (kompulzivne) radnje. Misli mogu biti vrlo neugodne, često su obliku straha od kontaminacije, neugodnih seksualnih ili agresivnih misli (npr. da mora ozlijediti nekoga), potrebe za simetrijom i dovršenošću, a ponavljane radnje su npr. često pranje ruke ili izbjegavanje kontakta s "kontaminiranim" površinama, višekratno provjeravanje zaključanosti vrata itd., što sve pacijenta uznemiruje i čemu se nastoji oduprijeti.
Reakcije na teški stres i poremećaji prilagodbe
Psihički simptomi (često anksiozni i depresivni) nastali nakon izuzetno stresnog životnog događaja ili nakon značajne promjene u životu, koja je dovela do neugodnih okolnosti i poremećene prilagodbe na takve nove okolnosti.
Psihotični poremećaji
Osoba se povlači u sebe, sve lošije funkcionira, osjećajno se udaljuje, čudno se ponaša, može postojati agresivnost i/ili suicidalnost, halucinacije (većinom slušne), nepovezan govor, čudne ideje koje odstupaju od realnosti, nesanica, optuživanje drugih bez razloga, često odbija liječenje.
Manija i hipomanija
Pretjerano veselo raspoloženje, uzbuđenost, ubrzan govor, precjenjivanje svojih sposobnosti i nerealni planovi, prekomjerno troši novac, te ima pojačan libido, lakše ulazi u rizična ponašanja (financijski, seksualno, u prometu, itd.). Može doživljavati povišeno raspoloženje ili pretjeranu raždražljivost, nestrpljiva je i lako ulazi u konflikte s okolinom. Osoba je često nesvjesna problema (koji je okolini očit) i odbija liječenje.
Alkoholizam
Osoba često i prekomjerno pije alkohol, ili pije velike količine alkohola vikendom, zbog čega propada zdravstveno, materijalno i radno, nemogućnost prestanka, fizičke tegobe prilikom nekonzumiranja alkohola dulje od 2 dana, konzumiranje alkohola da bi mogao funkcionirati (pogotovo jutarnje pijenje), "rupe" u sjećanju i gubitak pamćenja, povećana agresivnost, ponavljano obećava prestanak pijenja, odbija liječenje, osjećaj krivnje vezan uz pijenje.
Anoreksija nervoza
Strah od debljine i namjeran gubitak tjelesne težine, npr. odbijanjem nekih jela, povraćanjem ili pretjeranim vježbanjem, sve do po život opasnog stanja uz poremećaj brojnih tjelesnih funkcija.
Bulimija nervoza
Ponavljani napadi prekomjernog jedenja (npr. slatke hrane) i naknadno namjerno povraćanje ili čišćenje, te zaokupljenost tjelesnom težinom.
Poslijeporođajna depresija
Depresija koja je započela do 4 tjedna poslije porođaja, a često se manifestira pojačanim strahovim za dijete, osjećajima krivice i nesposobnosti vezanim uz majčinstvo te ostalim simptomima depresije.
Disocijativni (konverzivni) poremećaj
Iznenada nastao poremećaj sjećanja, svijesti o sebi, osjeta ili kontrole pokreta (npr. oduzetost ruke ili noge) koji su pod voljnom kontrolom. Nalazi pretraga su uredni.
Somatoformni poremećaji
Osoba ustrajno iznosi simptome tjelesnih organa, npr. rada srca (uključujući bol), smetnje gutanja ili strah od teške bolesti i traži medicinske pretrage unatoč urednim nalazima i liječnikovim uvjeravanjima da su simptomi uzrokovani psihičkim, a ne fizičkim uzrocima.
Nesanica
Dugotrajno nezadovoljavajuća količina ili kvaliteta spavanja. Može postojati kao zasebno stanje ili u okviru drugog poremećaja.
Problem u obitelji
Loša komunikacija roditelj - dijete, između supružnika (partnera), ljubomora, nesuglasice u zajedničkom kućanstvu s roditeljima itd.
Problem na poslu
Nezadovoljstvo poslom, osjećaj pritiska i preopterećenja poslom, proganjanje na poslu, strah od neuspjeha, od degradiranja, gubitka posla ili odlaženja u mirovinu.
Problem u vrhunskom sportu
Nedovoljna ili nikakva psihička pripremljenost, strah od ozljede, strah od nastupa, neuspjesi u nizu, loši rezultati u gostima i/ili na pojedinim terenima, psihički zamor, nedovoljno samopouzdanje itd.
Sumnja na duševni poremećaj
Različita stanja ili ponašanje koje pacijent ili njegova okolina doživljavaju kao mogući psihički poremećaj.